Turistička potrošnja VISA karticom u Hrvatskoj
24.10.2003. (Igor Filajdić)
VISA International već je 6 puta na World Travel Awards proglašena "Vodećom svjetskom kreditnom karticom". VISA se uspješno razvija i u Hrvatskoj, te je to dalo dovoljno povoda za organiziranje okruglog stola koji je održan 23. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu.
Okrugli stol je predvodio g. Jean-Marc Tonti, country manager VISA kartica za Hrvatsku, a izlaganje je imala i g. Sanda Weber iz Instituta za turizam. Budući da je tema bila Turistička potrošnja VISA karticom u Hrvatskoj, ispred Ministarstva turizma bila je prisutna i g. Senka Daniel.
Tonti je iznio podatke da je ove turističke sezone preko VISA kartica potrošeno 164 milijuna USD u Hrvatskoj čime Hrvatska dolazi na prvo mjesto u regiji srednje i istočne Europe, npr. ispred Češke sa 162, Poljske sa 128, Mađarske sa 101, itd. milijunom USD potrošnje. U Hrvatskoj je bitno izdvojiti i neke zemlje koje prednjače. Tu je dakleko naprijed Italija sa 34 milijuna potrošenih USD-a, pa slijede Njemačka sa 17 što je dobar porast na Nijemce koje se tradicionalno vidi kao loše potrošače, pa Francuzi s 16, a interesantno je da Švedska, Danska i Norveška zajedno troše preko 20 milijuna. Takođe Visa bilježi porast broja prodajnih mjesta koja prihvaćaju VISA kartice u Hrvatskoj, od 11.166 mjesta 1999. godine do 38.016 ove godine.
Da Hrvati također počinju prepoznavati prednosti kartičnog plaćanja govori podatak da su Hrvati u inozemstvu ove godine potrošili 6,2 milijuna USD što je porast od 76% u odnosu na prošlu godinu. Budući da su Talijani puno potrošili kod nas i mi smo kod njih najviše: 1,2 milijuna, pa dalje u BiH 0,9, itd.
Dr. sc. Sanda Weber je nakon prezentacije g. Tontija predstavila i turističke podatke Instituta. Zaključila je da je ove godine ostvareno 7,4 milijuna turističkih dolazaka što čini preko 40 milijuna turističkih noćenja, a to je povećanje od 4% u odnosu na prošlu godinu i podaci se približavaju onima iz 1990. godine. Najveći porast bilježe Zadarska, Šibenska i Dubrovačka županija, a što se tiče godtiju porast je iz sljedećih zemalja: Francuska, Nizozemska, Belgija, BiH, itd., a pad bilježimo kod Poljaka i Slovaka. Weber je zaključila da imamo nekih pozitivnih trendova, npr. uređenje plaža, poboljšanje usluge i uređenje zaleđa, ali stare boljke ostaju: "standardiziranost" ponude, neraznovrsnost sadržaja, te još ono mnoštvo stvari poznatih nam i bolnih godinama. Samim time je jasno da je 87% potrošnje na osnovne usluge što govori da svega 13% gosti troše u kulturi, zabavi, kupovini i sl.
Nakon ovih podataka, ostaje puno toga za razmišljanje, puno toga gdje se može ostvariti napredak. Mi smo ovdje krenuli u jednom smjeru što može rezultirati odličnom pogodnošću za naše EURO<26 članove, ali, "otom potom". |
Ispiši članak
Pošalji članak na e-mail
Komentiraj članak 
Karneval - Pula i Rijeka
